Albert Einstein je izjavio: "Ništa neće toliko pomoći ljudskom zdravlju niti povećati izglede za opstanak života na Zemlji kao prelazak na vegetarijansku prehranu", a s time se slaže i sve veći broj onih koji biraju vegetarijanstvo, bilo zbog etičkih ili zdravstvenih razloga. Riječ je o prehrani koja se bazira na voću i povrću, žitaricama, mahunarkama i sjemenkama, a ne konzumiraju se meso i mesni proizvodi te riba.
I dok se neki odluče prijeći na vegetarijanstvo zbog suosjećanja prema životinjama, drugi biraju vegetarijanstvo zbog zdravstvenih razloga jer brojne studije dokazuju da vegetarijanci žive duže, da su vitalniji i vitkiji. Koji god razlog odabrali, postoji puno dobrobiti vegetarijanske prehrane.
Dobrobiti vegetarijanstva
U nastavku se nalaze pozitivne stvari koje donosi prelazak na vegetarijansku prehranu.
Poboljšanje zdravlja
Iako mnogi patnju životinja stavljaju na prvo mjesto i to je njihov jedini i glavni razlog zašto su prešli na vegetarijanstvo, postoji i niz stručnih studija koje govore kako je takav način prehrane i zdraviji.
Kod industrijskog uzgoja životinja za ljudsku prehranu, životinje su često izložene antibioticima i hormonima koji poboljšavaju njihov rast i razvoj. Kod konzumiranja takvog mesa, isti ti antibiotici i hormoni ući će i u vaše tijelo te u sve njegove stanice. No, njemački liječnik Ruediger Dahlke smatra da konzumirajući meso, unosite u svoje tijelo i patnju i strahove tih istih životinja.
Između ostalog, mesni proizvodi sadrže razne aditive te kolesterol koji negativno utječe na krvne žile i sužuje ih što može dovesti do rizika od pojave srčanog i moždanog udara. Meso sadrži i mokraćnu kiselinu zbog koje može doći do artritisa. Izbacivanjem mesa iz prehrane, smanjit ćete i rizik za obolijevanje od gihta, raka te visokog krvnog tlaka.
Provedena Harvardska studija u koju je bilo uključeno nekoliko desetaka tisuća žena i muškaraca otkrila je da oni koji jedu meso imaju 300% veće šanse da obole od raka debelog crijeva, prostate i jajnika.
Utjecaj na okoliš
Istraživanja pokazuju da bi u slučaju kada bi cijeli svijet prešao na vegetarijansku prehranu, riješili bi se i problemi ispuštanja ugljičnog dioksida u atmosferu. Živjeli bi duže i zdravije.
Mnogi smatraju da je jedan od najvećih zagađivača zemlje mesna industrija. Velika industrijska postrojenja koja se bave uzgojem životinja remete prirodnu ravnotežu. Naime, samo jedna krava dnevno može proizvesti 500 litara metana koji ima 25 puta veći utjecaj na globalno zagrijavanje od ugljikovog dioksida.
Farme stoke odgovorne su za gotovo 20 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova što znači da bi se smanjenjem proizvodnje i konzumacije mesa pridonijelo i smanjenju ugljičnog dioksida. Jedna američka četveročlana obitelj oslobađa više ugljičnog dioksida zbog toga što jede meso nego vožnjom čak dva automobila.
Marco Springmann sa Sveučilišta Oxford kaže da ako bi svi do 2050. godine prešli na vegetarijansku prehranu, emisija ugljičnog dioksida bi se smanjila za 60 posto. Od toga, najviše otpada na proizvodnju crvenog mesa. Iako priznaje da takvi pogledi nisu realni i neće se ostvariti, smatra da bi se u tom smjeru trebalo ići. Naime, kod uzgoja stoke stvara se emisija ugljičnog dioksida već samim time što se proizvodi hrana za njihovu prehranu i uzgoj. Tako se upropaštava tlo jer čak 68 posto obradive zemlje u cijelom svijetu otpada na uzgoj stoke. Kad bi se ljudi hranili vegetarijanskom prehranom, 80 posto zemljišta bi se moglo ponovo vratiti prirodi dok bi 20 posto bilo dovoljno za uzgoj vegetarijanske prehrane.
Izbacivanjem crvenog mesa iz prehrane, godišnje bi se spasilo čak sedam milijuna života, a pošto bi ljudi manje obolijevali, to bi značilo i manje izdataka za zdravstvo.
Vegetarijanska prehrana isključuje životinjske masnoće, a s druge strane prepuna je vitamina, minerala i vlakana koji pomažu u održavanju zdravlja i vitkosti. Studije pokazuju da je kod analize krvi kod vegetarijanaca uočeno više bijelih krvnih zrnaca koje pomažu obraniti tijelo od bolesti. Zamjena životinjskih proteina kao što su mesni proizvodi, riba, jaja i mliječni proizvodi, biljnim proteinima (mahunarke, žitarice, orašasti plodovi) smanjuje se rizik od smrtnosti.
Foto: Engin_Akyurt/Pixabay
Odgovori