Iako poznata kao žitarica, heljda je ustvari pseudožitarica, kojoj pripadaju i kvinoja i amarant. Ova zeljasta biljka u srodstvu je s rabarbarom i još se naziva i hajdina kaša. Svrstava se među žitarice zato što se priprema na isti način kao i one, ali ne pripada porodici trava.
Jedno vrijeme je bila pomalo zanemarena i zaboravljena, a u posljednje vrijeme je ponovo otkrivena. Riječ je o voćnoj sjemenki podrijetlom iz središnjeg dijela Azije gdje je otkrivena prije više od 6000 godina. Često se uzgaja i u sjevernoj Europi, a u našim krajevima odlično uspijeva u Međimurju i u Hrvatskom zagorju gdje se najčešće i koristi u brojnim jelima.
Ova lažna žitarica zbog bogatstva vitamina, minerala i esencijalnih aminokiselina pripada u skupinu superhrane. Posebno je cijenjena u veganskoj prehrani jer je riječ u biljnoj vrsti koja zbog svih aminokiselina koje sadrži, pripada u skupinu potpunog proteina, što je prava rijetkost među biljkama. Također, heljda je bezglutenska namirnica što je korisno onima koji su alergični na gluten.
Sjemenke heljde nalikuju pšenici, ali oblik im je trokutast. Boja im varira od žute i ružičaste do zelene i smeđe. U trgovinama je možete nabaviti u prženom ili u neprženom obliku. Pržena heljda ima više orašast i zemljan okus, dok je okus nepržene heljde više lagan i neutralan.
Nutritivna vrijednost heljde
Heljda se po nutritivnom sastavu ističe među ostalim žitaricama s kojima se najčešće uspoređuje jer se priprema gotovo isto kao i one. Promatrajući sastav, najzastupljeniji su ugljikohidrati, no slijede ih i proteini te antioksidansi i vitamini i minerali.
U 100 grama, heljda sadrži čak 13,3 grama proteina što je svrstava u skupinu biljnih proteina. Upravo zbog toga što sadrži svih osam esencijalnih aminokiselina, heljda se često konzumira u veganskoj i makrobiotičkoj prehrani. Od aminokiselina koje sadrži, ističu se triptofan koji pogoduje boljem snu te arginin i lizin. Stoga, ako nemate ideju kako zadovoljiti proteine u prehrani, preporuka je svakako na heljdi kojom ćete dulje zadržati sitost, ali i nahraniti organizam bogatstvom aminokiselina.
Od ugljikohidrata, prevladala škrob. Heljda je namirnica niskog ili umjerenog glikemijskog indeksa pa je iz tog razloga sigurna za one koji imaju problema s oscilacijama glukoze u krvi.
U ljusci heljde koncentrirana su vlakna i otporni škrob koji pozitivno djeluju na zdravlje probave.
Heljda je glavni izvor vitamina skupine B, a do minerala sadrži značajni udio željeza, fosfora, mangana, bakra i magnezija. Ako je usporedimo sa žitaricama koje se često koriste kao njezina zamjena, dolazimo do zaključka da se minerali prisutni u heljdi puno bolje apsorbiraju u tijelu nego kod žitarica.
Jedan od razloga mogao bi biti i taj što heljda ne sadrži tako velike količine fitinske kiseline koja se u većem omjeru nalazi u žitaricama, a koja u crijevima smanjuje apsorpciju minerala. No, bez obzira na to, heljdu prije upotrebe treba ostaviti namočenu 8 do 12 sati.
Sadrži obilje snažnih antioksidansa imenom flavonoida koji pospješuju aktivnost vitamina C, jačaju krvne žile i čuvaju zdravlje kardiovaskularnog sustava.
Heljda je jedna od namirnica koja grije tijelo pa se preporučuje konzumirati u hladnim jesenskim i zimskim danima.
Heljda u kuhinji
Heljda je svestrana namirnica koja se može konzumirati u sirovom ili skuhanom obliku te kao takva može biti dodatak raznim salatama, juhama, varivima, desertima i slasticama. Dodajte je u popečke, u veganske sarme ili je pripremite jednostavno s povrćem. Odlično će pristajati uz korjenasto i zeleno lisnato povrće, a od začina uz bosiljak i korijander.
Iako se i prije kuhanja preporučuje njezino namakanje u vodi, to je obvezno prije konzumiranja u sirovom obliku. Ako je želite uklopiti u doručak, ostavite je da tijekom noći odstoji u vodi.
Najčešće se koristi kao zamjena za rižu i priprema se na isti način kao i bilo koji drugi rižoto. Osim toga, poznata je hajdinska kaša koja je popularna u Međimurju i Hrvatskom Zagorju.
Hajdinska kaša
Prije kuhanja, heljdu dobro operite i ostavite namočenu u vodi nekoliko sati. Jednoj šalici pržene heljde dodajte tri šalice vode i malo soli po potrebi. Ako nemate prženu heljdu, sirovu heljdu prije pripreme lagano prepržite na tavici bez upotrebe ulja.
Kuhajte 20 minuta na laganoj vatri, sve dok voda potpuno ne ispari. Ugasite štednjak i ostavite poklopljeno nekoliko minuta.
Palačinke od heljde
Od zrna heljde poznato je i heljdino brašno koje se može koristiti za izradu heljdinih palačinki koje se u posljednje vrijeme često pripremaju u našim područjima.
Za jednostavne i ukusne palačinke bit će vam potrebno samo tri sastojka. Pomiješajte dvije šalice heljdinog brašna s dvije žličice praška za pecivo te im dodajte pet šalica bademovog ili nekog drugog biljnog napitka.
Palačinke pecite sa svake strane po minutu do dvije. Poslužite s omiljenom marmeladom, maslacem od lješnjaka ili rastopljenom čokoladom.
Osim za palačinke, heljdino brašno možete iskoristiti za izradu kruha, tjestenine te slastica poput torti, kolača, keksi i muffina. Brašno od heljde može biti tamnije ili svjetlije boje, a što je tamnije, to sadrži i više hranjivih tvari.
Čaj od heljde
Malo je poznato da se heljda može koristiti i u obliku čaja koji se može piti i hladan i topao.
Heljdu je potrebno prvo skuhati i osušiti, a zatim na suho prepržiti na tavici. Omjer heljde i vode je 1:10, odnosno odabranu količinu potrebno je preliti s deset puta više vruće vode (90 stupnjeva).
Čaj ostavite poklopljen četiri minute, a prije ispijanja ga procijedite.
Sve su popularniji i jastuci od heljde koji su punjeni ljuskicama heljde, a koji garantiraju zdrav i miran san.
Heljdu možete nabaviti u svim trgovinama, a brašno od heljde potražite u trgovinama zdrave hrane ili u nekim OPG-ovima koji u ponudi imaju i brašno.
Foto: u11116/Pixabay
Odgovori