Rogač

Rogač ili Ceratonia siliqua je mediteransko zimzeleno stablo čiji plodovi smeđih mahuna spadaju u superhranu. Sjemenke rogača koriste se nekoliko tisuća godina. Grcima i Rimljanima služile su kao prirodni desert, a Egipćani su je koristili zbog ljekovitih svojstava. Njegovo porijeklo temelj je rasprava znanstvenika diljem svijeta. Ne mogu utvrditi je li njegova pradomovina bila Jemen, Turska, Malezija ili Sirija.

Zanimljivo je spomenuti da sjemenke mahuna, bez obzira na uvjete čuvanja i veličinu, uvijek zadržavaju istu masu, a ona iznosi 0,18 grama. Njihova jednolična gramaža je u antičko vrijeme poslužila kao mjera za vaganje zlata, a mjerna jedinice zlata od 0,18 grama za karat, ostala je u funkciji sve do danas.

Rogač cvate tijekom jeseni, a treba mu čak godina dana da mahuna dozre. Ne treba mu kvalitetno tlo niti povoljni vremenski uvjeti, uspjet će i na mjestima gdje niti jedno drugo drveće neće opstati. Siromašno tlo, duga suša i nikakvo održavanje, ne sprječavaju rogač da opstane. Najveći trošak kod uzgoja rogača je njegova berba. Naime, ona se obavlja ručno i zahtijeva puno uloženog vremena.

Stablo rogača odličan je izbor za pošumljavanje mediteranskih predjela, a često se koristi i kao ukrasno drvo ili kao sirovina pogodna za ogrjev u hladnim zimskim danima.

Rogač se na njemačkom jeziku zove Johannisbrot, što u prijevodu znači Ivan Krstitelj, a ime je dobio prema legendi da se njime često hranio Ivan Krstitelj.

Upotreba rogača

Mahuna rogača iznimno je snažne i slatke arome koja se uspoređuje s aromom kakaovca. Nekada se zbog nedostatka kakaa radila “čokolada” od rogača koja mu je po boji bila slična. I danas se čokolada često zamjenjuje rogačem, posebice kod onih koji paze na zdravu prehranu.

U kulinarstvu se rogač obično koristi u mljevenom obliku, odnosno u obliku praha i odlična je zamjena za kakao napitak. Može poslužiti i kao stabilizator i zgušnjivač. Želite li izbaciti iz upotrebe kofein, zamijenite ga rogačem.

Sjemenke i mahune rogača mogu se jesti sirove, a mljevene se najčešće koriste za pripremu “kave”.

Budući da ima snažna vezivna svojstva, koristi se kod pripreme slastica, a pogodan je za pripremu svih proizvoda od tijesta. Budite oprezni s dodavanjem rogača u jelo i slastice jer je iznimno sladak.

Zbog cijenjenih ljekovitih svojstava preporučuje se djeci, veganima te pobornicima sirove prehrane. Može se dodati u slana i slatka jela te zamijeniti brašno.

Rogač je danas dostupan u svim trgovinama. Može se kupiti u mljevenom obliku te cijeli, u obliku mahuna.

Veganski puding od rogača

Sastojci:

• 2 banane
• 1 naranča
• 2 žlice mljevenih orašastih plodova po želji
• 2 velika žlica rogača
• cejlonski cimet/kakao zrna

Priprema

Izgnječite bananu te joj dodajte sve ostale sastojke i dobro izmiksajte u blenderu dok smjesa ne postane glatka. Dobiveni puding možete posipati cejlonskim cimetom, kakao zrnima ili bilo kojim drugim posipom po želji.

Ljekovita svojstva rogača

Iako danas rogač nije vrijedan poput zlata, prepun je ljekovitih svojstava koja nude bogatstvo nutrijenata za organizam. Njegova cijena nije visoka pa je ova mala riznica zdravlja prilagodljiva za svačiji džep.

Rogač je prepun minerala kalija i kalcija, a u manjim količinama sadrži mangan, magnezij, željezo, selen i fosfor. Od vitamina u nešto manjim količinama sadrži vitamine skupine B te vitamin E. Sadrži još i riboflavin, tanine i galnu kiselinu koja se može pohvaliti antibakterijskim, analgetskim, antiseptičkim, antivirusnim i antioksidativnim svojstvima.

Zbog svojih ljekovitih svojstava, pomaže u podizanju imuniteta i sprječavanju alergija. Kalcij i fosfor pomažu u održavanju zdravlje zubiju te smanjuju rizik od osteoporoze. Provedena istraživanja pokazuju da rogač preventivno djeluje na rak pluća i rak maternice. Smanjuje šećer i loš kolesterol, održava zdravlje probavnog sustava i srca i krvnih žila.

Budući da obiluje taninom koji štite od slobodnih radikala, toksina i bakterija preporučuju se i za održavanje zdravlja djece. Pedijatri diljem svijeta koriste ga od 1941. godine kada je liječnik Ramos iz Španjolske otkrio da djeca koja konzumiraju rogač rjeđe obolijevaju od probavnih tegoba. Sve to potvrđeno je i studijom u kojoj se ispitivala njegova mogućnost zaustavljanja proljeva kod dojenčadi. Mogu ga koristiti bebe od navršenih šest mjeseci.

Ako imate problema s gihtom pripremite čaj od rogača. U tri decilitra kipuće vode narežite dva rogača i ostavite da odstoji preko noći. Ujutro ga procijedite i popijte natašte. Pijte svaki dan u kontinuitetu 25 dana.

Kako biste ojačali probavni sustav, dodajte pet grama rogača u kipuću vodu i prokuhajte ga. Ostavite da odstoji jedan sat pa čaj popijte prije jela – jedan decilitar čaja, dva do tri puta na dan. Čaj nije potrebno cijediti.

Foto: byrev/Pixabay